Macina trava - Macja metvica Seme (Nepeta cataria)

Macina trava - Macja metvica Seme (Nepeta cataria)

Cena je za pakovanje od 170+- (0,1 g) semena.

Prava mačja metvica (Nepeta cataria L.) je trajna zeljasta biljka iz porodice usnača (Lamiaceae). Stabljike su uspravne, razgranate, sivozelene, pustenaste, narastu do 100 cm visine. Listovi se nalaze na kratkoj peteljci, trokutastog su oblika, srcolike osnove, tupo nazubljeni, mrežaste nervature i zašiljenog vrha, na naličju su svjetliji, sivo pustenasti. Cvjetovi su mali, gusto skupljeni u grozdaste cvatove na vrhovima stabljika. Sastavljeni su od cjevaste čaške koja ima 5 zubaca, veličine kao i vjenčić. Vjenčić je građen od duge cijevi i dvije bijele usne od kojih je donja prekrivena crvenorozim točkicama, gornja je trorežnjasta. Prašnika su ispod gornje usne, ima ih 4, antere su im ljubičastomodre. Cvate od lipnja do rujna i aromatičnog su mirisa. Plod je kalavac koji se dijeli na smeđe, ovalne, glatke plodiće duge oko 1,5 mm, zadržavaju klijavost nekoliko godina.

Dobra je medonosna biljka i cvjetove pčele rado posjećuju.

STANIŠTE

Prirodno raste na području južne i istočne Europe, zapadne i srednje Azije. Smatra se udomaćenom na području sjeverne Europe, Sjeverne Americe i Novog Zelanda. Raste na suhom zemljištu, plodnom tlu, pored puteva, na rubovima šuma, na zapuštenim mjestima, kamenjarima i u šikarama.

UZGOJ

Sjeme sijemo početkom proljeća najbolje na zaštićenome u teglice, nakon što biljke narastu presađujemo ih na stalno mjesto. Biljci odgovara dobro drenirana, rahla zemlja i prostor punog sunca a zemlju redovito zalijevamo. Nakon cvatnje

stabljike možemo odrezati do zemlje.

ETIMOLOGIJA

Iako je naziv mačja metvica, biljka nije smještena u rod metvica (Mentha) već u zaseban rod Nepeta. Latinsko ime roda Nepeta potječe od etruščanskog grada Nepet, Nepeto (danas Nepi, regija Lacij u središnjoj Italiji) gdje se biljka uzgajala. Ime vrste cataria potječe od grčke riječi katta (mačka). Na stranim jezicima nazivi su catnip, catswort, catmint (eng.), Echte Katzenminze (njem.), cataire, chataire, herbe-aux-chats, menthe aux chats (fr.), erbagatta, erba gattaria (tal.), hierba de los gatos, menta de gato (špa.), erva-gateira, erva-dos-gatos (port.), navadna mačja meta (slo.).

UPOTREBA

Koristi se listovi kao čaj i začin.

Parnom destilacijom listova, cvjetova i cvjetnih pupoljaka proizvodi se eterično ulje koje nalazi primjenu kao analgetik za bolove i za odvraćivanje nekih insekata (komarci, moljci). Eterično ulje kao glavni sastojak sadrži tvar nepetalakton koji snažno privlači mačke. Ne reagiraju samo domaće mačke, već su zabilježeni eksperimenti da miris djeluje i na druge životinje iz porodice mačaka (Felidae) – leoparda, pumu i risa. Mačke se ponašaju kao da su u transu, mirišu je i trljaju se uz nju.

WIKIPEDIA:

Macina trava (lat. Nepeta cataria) je višegodišnja zeljasta biljka iz porodice Lamiaceae. Ima brojna narodna imena: mačija trava, mačija metvica, macina metvica i potplotuša.

Neke druge biljke, kao što su: Valeriana officinalis (odoljen, valerijana), Melissa officinalis (matičnjak) i Marrubium vulgare (očajnica) također nose ime "macina trava" i pored toga što se razlikuju po izgledu i karakterisitikama.

Može narasti do jednog metra. Ima člankovitu stabiljiku koja je sivo-zelene boje. Listovi su u obliku srca ili trouglasti, a rastu iz članka stabla. Ivica lista je nazubljena, donja strana lista je dosta svjetlija od gornje. Cvjetovi su usnoliki sa dvije usne, grupirani u cvatu na vrhu stabiljke, sitni, bijeli ili rozi. Ima veoma blag, aromatičan miris. Cvjeta od kasnog proljeća do početka jeseni[1]. Sjeme je smeđe, okruglo ili ovalno, široko 1mm i dugo 1,5mm. Ono može ostati klijavo i do pet godina.

Rasprostranjenost

Porijeklom je iz Evrope, jugozapadne i centralne Azije, a danas se odomaćila po cijelom svijetu[3]. Može se pronaći u divljini pored puteva, ograda, na ivici šume i zapuštenim mjestima. Raste na suhom zemljištu bogatom hranjivim materijama.

Etimologija

Latinsko ime roda Nepeta potiče od imena etruščanskog grada Nepet, gdje se biljka uzgajala u antičko doba. Današnje ime mačija metvica ili mačija trava je dobila zbog toga što njen miris privlači spolno zrele domaće mačke ali i mnoge druge vrste iz porodice mačaka. Razlozi za takvo ponašanje mačaka nisu potpuno poznati. Ranije se smatralo da macina trava ima afrodizijsko djelovanje na mačke međutim biljka privlači i kastrirane mačke. Međutim, mladunčad mačaka i vrlo stare mačke mnogo slabije reagiraju na miris.

Hemijski sastav

Biljka sadrži od 0,2 do 0,7% eteričnih ulja, sastavljenih uglavnom od α- und β-nepetalaktona (od 10 do 95% u ulju), nepetalne kiseline (od 10 do 85% u ulju), epinepetalaktona (1–28 %), citronelola, geraniola, α- i β-citrala i u vrlo malim količinama kamfora, timola, karvakrola, citronelala, nerola, humulena, karofilena, mikrena, piperitona i pulegona.

Iridoidi i njegovi derivati kao naprimjer α- i β-nepetalakton, epinepetalakton, dihidronepetalakton, izodihidronepetalakton, nepetalna kiselina, 7-deoksiloganska kiselina i epideoksiloganska kiselina.

Flavonoidglikozidi i lipofilni flavonoidi

Masne kiseline kao što su linoleinska kiselina (57%), linolna kiselina (18%), oleinska kiselina (12%) i zasićene kiseline (6%)

Fenolkarbonske kiseline poput ružmarinske kiseline

Alkaloidi poput (−)-aktinidina

Malo tanina i melanina

Eterično ulje iz srodne biljke Nepeta faassenii sastoji se do 40% iz mentola i do 10% iz mentona, epinepetalaktona (= osnovni dio je trans-cis-nepetalakton) i slobodne ursolske kiseline.