Ogromna biljka (sa ogromnim plodovima)

Meksicki Hlebovac - Monstera Seme - Egzoticno Voce
  • Meksicki Hlebovac - Monstera Seme - Egzoticno Voce
  • Meksicki Hlebovac - Monstera Seme - Egzoticno Voce
  • Meksicki Hlebovac - Monstera Seme - Egzoticno Voce
  • Meksicki Hlebovac - Monstera Seme - Egzoticno Voce
  • Meksicki Hlebovac - Monstera Seme - Egzoticno Voce
  • Meksicki Hlebovac - Monstera Seme - Egzoticno Voce

Meksicki Hlebovac Seme (Monstera deliciosa)

3,85 €

Meksicki Hlebovac - Monstera Seme (Monstera deliciosa)

Cena je za pakovanje od 5 semena.

Monstera (Monstera deliciosa) je krupna tropska lijana koja se često gaji kao sobna biljka. Poznata je pod nazivima meksički hlebovac i biljka švajcarski sir. Često je zovu i filadendron, iako ona ne spada u vrstu filadendrona.

Semena u pakovanju :
Količina
Nema na lageru


Total Rating Total Rating:

0 1 2 3 4
0/5 - 0 reviews

View ratings
0 1 2 3 4 0
0 1 2 3 0 0
0 1 2 0 1 0
0 1 0 1 2 0
0 0 1 2 3 0

  Add Review View Reviews View Reviews

This item has been sold

7
times

Meksicki Hlebovac - Monstera Seme (Monstera deliciosa)

Cena je za pakovanje od 5 semena.

Monstera (Monstera deliciosa) je krupna tropska lijana koja se često gaji kao sobna biljka. Poznata je pod nazivima meksički hlebovac i biljka švajcarski sir. Često je zovu i filadendron, iako ona ne spada u vrstu filadendrona. Njeni veliki tamnozeleni listovi uklapaju se u svaki stil uređenja enterijera. Zimi je posebno korisna kada se prostorije greju, jer vlaži ustajali vazduh.

Monstera je biljka penjačica koja potiče iz tropskih kišnih šuma Srednje i Južne Amerike. Poraste i do deset metara u visinu, a za potporu koristi okolna stabla uz koja se penje.

Nekada su listovi monstere korišćeni u religioznim obredima. Verovalo se da se mahanjem listovima kao lepezom teraju zli duhovi. U Evropu je monstera doneta u XIX veku.

Naziv monstera biljci je dao francuski botaničar Adanson 1763. godine, verovatno zbog toga što su njeni listovi izgledali neobično veliko, "monstruozno".

Monstera ima drvenasto stablo. I bez oslonca može da raste žbunasto. Kao sobna biljka poraste i preko dva metra.

Listovi monstere su kožasti, sjajni, tamnozelene boje i srcastog oblika, i dostižu i preko metra u prečniku. Kod mladih biljaka listovi su celi i imaju ceo obod. Kod starijih biljaka listovi imaju izrazite brojne otvore. Zbog tog svojstva zovu je i švajcarski sir. U prirodi šupljine na listovima ublažavaju dejstvo vetra i sprečavaju njihova oštećenja.

Kao sobna biljka monstera ce cvetati odlicno I davati plodove. Cveta leti, kao starija biljka, cvet je beo ili žućkast, sličan ljiljanima. Posle cveta razvija se plod u obliku bobica. Prvi plodovi sadrže dosta otrovne kiseline, zbog čega neposredno po konzumiranju nastaje iritacija.

Svoju punu zrelost plodovi dostižu za oko godinu dana, i tada se mogu I konzumirati a ukusom i mirisom podsećaju na ananas.

Monstera deliciosa ima nekoliko varijeteta. Kao sobne biljke su poznate Monstera delikatesa variegates i Monstera deliciosa variegata.

U istraživanju NASE monstera se pokazala kao veoma efikasna u apsorpciji molekula formaldehida i drugih otrova.

WIKIPEDIA:

Monstera (Monstera deliciosa) je krupna tropska lijana koja se često gaji kao ukrasna biljka.

Monstera deliciosa se često pogrešno naziva Philodendron pertusum. Naziv monstera je čitavom rodu dao francuski botaničar Adanson 1763. godine, verovatno zato što su mu neobični listovi ove biljke izgledali „monstruozno“.

Korenje ove biljke je vazdušno i može dostići znatnu dužinu.

Stablo može da dostigne visinu od 2 do 3 metra (po nekim izvorima i do 6 metara), a raste u širinu (sa sve listovima) do 1,5 metara.

Lišće je okruglog oblika, prečnika do jednog metra. Po sebi ima rupe i duboko je urezano što govori o kišovitom prirodnom staništu ove biljke. Međutim, pri slaboj svetlosti listovi su manji i celog oboda. Nervatura je mrežasta.

Cvetovi u grupama čine cvast klip koga, poput korneta, obavijaju izražene brakteje krem boje.

Plod je žut i valjkastog oblika, po izgledu sličan banani, a ukus mu je nalik ananasu.

Gajenje

Sadi se tako da u saksiji budu prisutni humus od lišća, pesak i svetli treset. Od maja do septembra biljku treba đubriti tečnim đubrivom svakih 15 dana. Leti treba da se zaliva češće, jednom nedeljno (takođe i u proleće i jesen), a zimi svakih 10-15 dana. Ovoj biljci odgovara povećana vlažnost vazduha. Treba da bude na svetlom mestu, ali ne direktno izložena suncu. U toku rasta treba podupreti nove izdanke, a nega listova uključuje i skidanje prašine sa njih mokrim sunđerom. Krajem zime treba je presaditi u drugu saksiju i dodati stajsko đubrivo.

Životni vek

Traje od 5 do 6 godina. Ovu vrstu uglavnom ne napadaju štetočine i bolesti, pa je zahvalna za početnike odgajivače.

Poreklo

Potiče iz tropske Amerike. Učesnici posebnih verskih obreda u Gvatemali koriste listove ove biljke kao lepezu i tako teraju od sebe zle duhove.

V 1790

USDA Hardiness zone

Reviews Reviews (0)

Based on 0 reviews - 0 1 2 3 4 0/5