Ponoćni Horor ili Indijska Truba Seme (Oroxylum indicum)

Ponoćni Horor ili Indijska Truba​ Seme (Oroxylum indicum)

Cena je za pakovanje od 5 Semena.

Nazivi: midnight horor, broken bones plant, Indian trumpet...

Opis: Listopadno drvo, visoko 6-10(-12) m, deblo promjera c. 20 cm, kora sivosmeđa, s plutastim lenticelama, kora debela c. 25 mm. Listovi vrlo krupni i sastavljeni, 3-4 x rasperjani, dugi 90-180 cm, imaju 5 ili više parova (primarnih) liski. Lisno vreteno (rahis ili os) +- valjkasto a na spoju (s liskama) odebljalo, liske gole, trokutastojajolike, 5-13 x 3-10 cm, cjelorubne). Kad poduže lisne peteljke otpadnu, naprave hrpu podno debla koja je nalik hrpi slomljenih dugih kostiju. Cvat grozdast, dug 40-150 cm, cvjetna drška duga do 7 cm, čaška purpurna zvonolika, gola, cijev vjenčića purpurna, mesnata, duga do 9 cm, nastavlja se u dvije usne, gornja s dva a donja s tri lagano uvrnuta režnja, a promjer otvora vjenčića do 8 cm. Vjenčić je iznutra blijedo rozo-žute boje. Prašnika 5, lagano vire iz vjenčića, plodnica jedna, nadrasla s dugim vratom i dvodijelnom njuškom. Plod drvenasta mahuna, duga do 1,2 m a široka do 10 cm (debela oko 1 cm). Sjemenke okruglaste, jako papirasto okriljene (nalik leptirićima), 6-7 x 3-4 cm. 2n= 28,30,38

Ekologija: Listopadno drvo tropskog i suptropskog klimata, raste na vlažnim područjima (obronci vlažnih šumaraka, obale rijeka, uz staze) od nizina do 1200 m n.v., cvjeta (05.-)06.-07. mj, plodi 11.mj., cvjetovi dvospolni, otvaraju se isključivo noću i proizvode neugodan miris (smrad) koji privlači njihove oprašivače šišmiše. Kad tobolac pukne tada izlete jako okriljene sjemenke i lete određeno vrijeme poput leptirića, rasprostranjuje ih vjetar. Biljka je sunca ili polusjene, polusuhe do vlažne klime, kratko podnese i 0°C. U simbiozi s ovom biljkom, tj, njenim korijenom žive bakterije Pseudonocardia oroxyli Q.Gu, H. Luo, W. Zheng, Zliu et Y. Huang ˝Int. J. Syst. Evol. Microbiol. 56:2193-7˝(2006).

Ostalo: Naziv ˝ oroxylum˝ dolazi od grč. oros = planina i grč. xylon = drvo (planinsko drvo), a riječ ˝indicum˝ od lat. India = Indija (kako je Linne zapisao ˝habitat in India˝ = stanište Indija). Izuzetno zanimljivo, u biti poluzimzeleno drvo, jedno od rijetkih koje cvjeta noću, izvanrednih ljekovitih osobina a služi i prehrani. Narod je ovu biljku rabio kod: karcinoma, stomačnih tegoba (čir na želudcu, proljevi), kod cijeljenja rana, raznih upala, kašlja, reumatskih problema, povećanja slezene, žutice kao i raznih kožnih bolesti, a službena farmacija je potvrdila gotovo sva djelovanja (uz stimulaciju imuniteta, antitumorsko i antimutageno djelovanje). Naročito je učinkovita kod promuklosti.

Jestivi su mladi izdanci, nezreli plodovi i cvjetovi (plodovi se peku ili kuhaju i jede unutrašnji sadržaj), rabi se biljka kao krma, iz sjemenki se dobija interesantno ulje, rabi se u industriji mirisam iz kore se dobija žućkasta boja a samo drvo služi za izradu manjih drvenih predmeta (drvo je žućkaste boje, kad se zareže curi sok). Sjemenke (nalik leptirićima) u nekim budističkim kulturama imaju religijski značaj.