Nema proizvoda
Nema nagradnih poena za ovaj proizvod.
Nov proizvod
992 Stavke
Seme Luka Sorta WHITE LISBON
Veoma rana sorta luka, okruglog oblika I izuzetno atraktivne bele boje. Sorta koja se odlicno pokazala za jednogodisnju proizvodnju. Ima visok procenat suve materije i moze se veoma dugo skladistiti. Vratni deo je uzan i ovojni listovi se odlicno zatvaraju.
Luk pripada porodici lukova (Alliaceae) i biljka je s dvogodišnjim razvojem. Ima razgranat korijenov sistem s vrlo malo korijenovih dlačica, pa je moć usisavanja vrlo slaba. Lukovica se sastoji od pravog stabla (plitice), suhih ovojnih ljuski, sočnih mesnatih listova i od jednog do više pupoljaka. List se sastoji od asimilacijskog zelenog dijela (peraje) i neasimilacijskog dijela (lisnog rukavca). Pera su šuplja, na vrhu konusna sa voštanom prevlakom ili bez nje. Cvjetonosno stablo se razvija u drugoj godini života. Cvat je loptasta i sadrži do 1000 cvjetova. Luk je biljka dugog dana i ne podnosi zasjenjivanje.
Porijeklom je s područja srednje Azije, ima visoku hranjivu vrijednost, visok sadržaj eteričnih ulja, izraženo fitocidno djelovanje kojim se regulira bakterijski rad crijeva, pospješuje probavu, a svojim antiseptičkim djelovanjem pomaže radu dišnih organa pri prehladi. Lukovica sadrži 7-21 % suhe tvari, 6-10 % šećera, 120-170 mg C-vitamina, 1,6-5,9 % bjelančevina, zatim ulja, B-vitamina i minerala kalcija (Ca), fosfora (P) i željeza (Fe).
Luk je dosta otporan prema niskim temperaturama, sjeme niče već na 3-5 °C, ali mu je optimalna temperatura za klijanje 15 °C. Ta se temperatura postiže pomoću stajnjaka koji prilikom svoje razgradnje oslobađa toplinu.
Luk sporo niče, potrebno ga je često zalijevati.
Tlo treba biti rahlo, humusno i prozračno, ako je pjeskovito potrebno je intenzivno navodnjavanje, pH 6-7, ne podnosi kisela tla i ima velike zahtjeve prema svjetlu.
Luk te ostale kulture iz porodice Alliaceae ne smiju se uzgajati na istoj površini do 5 godina zbog brojnih zajedničkih bolesti i štetnika. Dobre predkulture luku su: pšenica, ječam, uljana repica i djeteline za ljetnu sjetvu ili jesensku sadnju ili pak krumpir i grah za proljetnu sadnju. Kao predkulturu treba izbjegavati zob i raž jer ih napada isti štetnik. Udaljenost druge parcele luka treba biti njamanje 300 m kako bi se spriječilo prenošenje bolesti.
Osnovnu obradu tla za jesensku sadnju luka potrebno je obaviti odmah nakon skidanja pretkultura. Na većim površinama tlo se ore do dubine od 30-35 cm, pognoji te pripremi za sadnju tanjuranjem ili sjetvospremačem. Na manjim površinama i u vrtu obrada i priprema tla obavlja se ručno.
Kako je sjetva u rano proljeće, obrada tla počinje u jesen. U osnovnoj gnojidbi koristi se 600-800 kg NPK u korist dušika i kalija, a 0,5 vrijednost fosfora (sve ovisi o analizi tla). Potrebno je tanjuranje (zatvaranje brazde). Prije sjetve unijeti još 300-400 kg NPK 7:14:21. Obrada tla sjetvospremačem mora biti vrlo kvalitetna, bez mikrodepresija. Prihranjivanje se vrši i do dva puta i to u fazi 3 lista do 100 kg/ha KAN-a u fazi stvaranja glavica te treba biti oprezan s dušikom jer isti produžava vegetaciju i utječe na kvalitetu lukovice.
Proizvodnja luka može biti iz sjemena i iz lučice. Proizvodnja je rentabilnija iz sjemena jer je prinos viši, a proces proizvodnje u cijelosti je mehaniziran. Potrebna količina sjemena je 6-7 kg/ha ili 1 688 000 sjemenki/ha, a količina sjemena ovisi o razmaku redova i razmaku u redu Za proizvodnju krupnog luka potrebno je 27-30 biljaka u dužnom metru, a za sitnije glavice 30-35 biljaka. Razmak gredice od gredice je 50 cm (sije se najčešće u 5 redova razmaka 25 cm), a dubina sjetve je 1,5-2 cm. Proizvodnja luka iz lučice traži visoku razinu agrotehničkih mjera, mogućnost zalijevanja, a priprema tla i gnojidba ista je kao i kod proizvodnje luka iz sjemena. Sadnja je nešto ranije, čim to omoguće vanjski vremenski uvjeti, i obavlja se mehanizirano - sadilicom. Lučice ne smiju biti proklijale, dubina sadnje 2 cm, a količina lučica po ha 600-800 kg (ovisno o krupnoći).
Navodnjavanje luka moguče je sistemom kišenja (koje se osobito pimjenjuje nakon sjetve luka kako bi se spriječilo stvaranje pokorice), sistemon „kap po kap“ te navodnjavanje u brzade. Zalijeva se intezivnije tijekom suhog vremena i redovito plijevi, pogotovo dok se oblikuju biljke. Okopavati valja plitko, pazeći da se ne ošteti relativno plitko korijenje, a obično su dostatna 2-3 kultiviranja. Prvi se put kultivira nakon nicanja, a zatim 2-3 tjedna kasnije, s tim da se pritom i prihranjuje s 1-1,5 kg KAN-a na 100 m². Navodnjavanje je poželjno u početnom stupnju rasta, kada luk razvija novo lišće i dok lukovica raste (ako je suho proljeće).
Luk se vadi kada lišće omekša i počne se sušiti, a oko 70 % stabljika polegne. Vadi se, što ovisi o sorti, od početka do kraja kolovoza, ali bolje je do 15.08. jer, što glavica duže ostane u zemlji, smanjuje joj se kakvoća i teže se čuva. Vađenje se planira kada je vrijeme suho, vadi se vadilicama, luk ostaje u zbojevima u trakama. Luk se sprema u skladišta, ljušte se suvišne ovojne ljuske, kalibrira i pakira u pletene polietilenske vreće. Skladišti se na temperaturi 0-2 ºC i RV (relativna vlažnost zraka) 70-75 %, tako se može čuvati cijelu godinu. Iz sjemena direktnom sjetvom prinos može biti 40-50 t/ha, a iz lučice 20-25 t/ha.