Lisce ovog prelepog chilija dostizu velicinu 7 x 3,5 cm . Biljka raste kompaktno i odlicna je za uzgajanje u stanu. Plodovi menjaju boju od ljubicaste preko bele - zute - narandzaste i na kraju dobijaju narandzasto-crvenu boju. Jedna sorta Chilija koja daje pravi vatromet u bojama.
Lisce ovog prelepog chilija dostizu velicinu 7 x 3,5 cm . Biljka raste kompaktno i odlicna je za uzgajanje u stanu. Plodovi menjaju boju od ljubicaste preko bele - zute - narandzaste i na kraju dobijaju narandzasto-crvenu boju. Jedna sorta Chilija koja daje pravi vatromet u bojama.
<!DOCTYPE html>
<html>
<head>
<meta http-equiv="Content-Type" content="text/html; charset=UTF-8" />
</head>
<body>
<h2>Seme paradajza Breskva Paradajz</h2>
<h2><span style="color: #ff0000;"><strong><strong>Cena je za pakovanje 10 ili 20 semena.<br /></strong></strong></span></h2>
<p>Breskva paradajz, kao i druge sorte paradajza tipa breskve. Kremasto žuti plodovi imaju roze rumenilo pa joj koza izgleda kao breskva a i sama tekstura koze veoma podseca na sveze breskve otuda i ime sorte (težine oko 80-90 grama) veličine oko 5 centimetara (dva inča), vrhunskog ukusa i teksture i najslađi od svih sorti paradajza breskve. Voćni ukus je složen, sa slatkim dobro uravnoteženim sastojcima. Plodovi sazrevaju približno 80 dana nakon presađivanja. Neodređena biljka je izuzetno produktivna i tokom sezone daje hiljade okruglih, nežnih plodova.</p>
<p>Breskva paradajzi imaju tako sjajan prirodni ukus pa su pogodni za jelo odmah sa biljke.</p>
<p>Breskva paradajz je sorta paradajza, rodom iz Južne Amerike, uglavnom iz Perua. Pobednik je 2006. godine na testu ukusa heirloom i pobedio je na brojnim drugim takmičenjima zahvaljujući svom voćnom, a začinjenom, složenom ukusu.</p>
</body>
</html>
Osnovna cena1,85 €-11%Cena1,65 €
(SKU: MHS 107 TA)
Snizeno jos:
Seeds Gallery Shop,
5/
5
<h2><strong>Ajovan seme (Trachyspermum ammi)</strong></h2>
<h2><span style="color: #ff0000;" class=""><strong>Cena je za pakovanje od 1g (500) semena. </strong></span></h2>
<p data-adtags-visited="true" style="color: #333333; font-size: 16px;"><strong>Narodna imena: </strong>Karambol, biskupski korov, ajma, karom, omam,<strong><span> </span></strong>ajvain.</p>
<p data-adtags-visited="true" style="color: #333333; font-size: 16px;">Potiče iz istočnog Mediterana, smatra se iz Egipta. Glavne oblasti kultivacije danas su Indija, Iran i Avganistan. Ajovan se koristi kao lek protiv nadimanja iz antičkih vremena. Poznati grčki lekari Dioscrides i Gelen su ga koristili u raznim lekovima. Koristili još stari Egipćani za lečenje vitiliga, gubitak pigmenta u koži.</p>
<p data-adtags-visited="true" style="color: #333333; font-size: 16px;"><strong>Opis biljke</strong></p>
<p data-adtags-visited="true" style="color: #333333; font-size: 16px;">Ajovan je jednogodišnja, žbunasta, uspravna biljka. Naraste i do 65 cm u visinu. Grana se iz baze. Listovi su u obliku pera, dužine od15 do 23cm. Cvetovi su sitni, bele boje, sa spoljašnje strane obloženi dlačicama. Semenke ajovana su male i grube, u obliku polumeseca, sa svilenkastom nit na jednom kraju. Ukus sirove semenke je vruć, gorući i gorak, sličan timijanu i origanu. Kada je semenka skuvana, intenzitet mirisa je ublažen, sličan mirisu majčine dušice.<br>Ajovan je još uvek malo poznat začin.</p>
<p data-adtags-visited="true" style="color: #333333; font-size: 16px;"><strong>Hemijski sastav</strong></p>
<p data-adtags-visited="true" style="color: #333333; font-size: 16px;">Ajovan semenke sadrže bojna hemijska jedinjenja: proteine, ugljenehidrate, mineralne materije (kalcijum, fosfor, gvožđe, natrijum, kalijum), 8-methokipsoralen, vitamine (tiamin,<span> </span>riboflavin,<span> </span>niacin). Suve semenke ovoga začina sadrže eterično ulje (2,5 do 5%),a dominira timol (35 do 60%), takođe su identifikovani p-cimen, limonen i γ-terpinen, karvakol, tujen i dr. Semenke sadrže i 26% masnih ulja.</p>
<p data-adtags-visited="true" style="color: #333333; font-size: 16px;" class=""><strong>Lekovitost</strong></p>
<p data-adtags-visited="true" style="color: #333333; font-size: 16px;">Ajovan je poznat kao antioksidat, germicid i antiseptik. Poboljšava probavu, stimuliše apetit, koristan je za lečenje respiratornog sistema, čireva, bubuljica, svraba, , žuči, menstrualnih i posleporođajnih poremećaja, ženske neplodnosti, neuralgije, zubobolje, bolova u ušima i reumatizma. Takođe je koristan za funkcionisanje urinarnog sistema. Veoma je cenjen kao afrodizijak.<br>Ovaj začin sadrži 8-methokipsoralen za koji je dokazano da stimuliše proizvodnju pigmenta u koži izloženoj UV svetlosti.</p>
<p data-adtags-visited="true" style="color: #333333; font-size: 16px;"><strong></strong></p>
<p data-adtags-visited="true" style="color: #333333; font-size: 16px;"><strong>Upotreba</strong></p>
<p data-adtags-visited="true" style="color: #333333; font-size: 16px;">Ajovan semenke se koriste u širokom rasponu indijskih jela. U indijskoj kuhinji se dodaje jelima od dala, povrću, salatnim prelivima i prženim jelima. Semenke se koriste u malim količinama za brojne aromatične namirnice, kao konzervansi, u medicini, za proizvodnju eteričnih ulja, za proizvodnju parfema, lekova, itd.</p>
<h2 class=""><strong>Slanutak, Ceci, Leblebija Seme (Cicer arietinum)</strong></h2>
<h2><span style="color: #ff0000;" class=""><strong><strong>Cena je za pakovanje od 6g (20) Semena.</strong></strong></span></h2>
<p>Leblebija (Cicer arietinum) je vrsta biljaka iz familije bobova (Fabaceae). Narodski nazivi su joj još naut, slanutak, slani grah, slani pasulj. Latinski nazivi su: Cicer arietinum, Cicer edessanum, Cicer grossum, Cicer physodes, Cicer rotundum и Cicer sativum.</p>
<p><strong>Opis</strong></p>
<p>Leblebija je mahunasta, belančevinasta biljka i visokovredna namirnica za ljudsku prehranu. Njeno seme, slično semenu soje ili sušenom zrnu graška, svetlosmeđe je boje, a koristi se kao varivo ili kao dodatak ostalom povrću za pripremanje jela. Nedozrelo seme ljušti se iz mahuna i priprema kao mladi pasulj ili grašak. U istočnim zemljama leblebiju melju u brašno i od njega peku izvrsna peciva, ili je u određenoj razmeri (10 - 20 odsto) mešaju s pšeničnim brašnom i peku poseban i vrlo tražen hleb. Najpopularniji orijentalni specijaliteti od leblebije su izuzetno ukusni i zdravi falafel i humus, a u Srbiji se jedu i propržene semenke, koje se grickaju kao kokice ili semenke bundeve i suncokreta.</p>
<p> </p>
<p><strong>Sastav i hranljiva vrednost</strong></p>
<p>Biohemijski sastav leblebije sličan je ostalim mahunarkama. Osušeno zrno sadrži 17,4 - 23,3 odsto belančevina, 53,5 - 63,6 odsto ugljenih hidrata, 4,1 - 5,5 procenata biljnog ulja 3,3 - 5,5 odsto celuloze i 3,2 - 3,4 odsto mineralnih materija.</p>
<p> </p>
<p>Mlade mahune leblebije nisu preporučljive za jelo, jer vegetativna masa (stabljika, lišće, pa prema tome i mahuna) ima visok sadržaj jabučne i oksalne kiseline, što može izazvati ozbiljne poremećaje u organizmu.</p>
<p>Leblebija je veoma dobar izvor gvožđa, čak i kuvana leblebija sadrži duplo više gvožđa od jednake količine mesa. Količina kalcijuma u leblebiji je takođe visoka i udružena je s belančevinama koje povećavaju njegovu apsorpciju. Ako je u obroku zastupljena i žitarica, takav obrok ima potpuni sastav potrebnih aminokiselina. Ima nizak glikemijski indeks.</p>
<p> </p>
<p>Novija istraživanja, koja su obuhvatila 19 različitih kultivara leblebije uzgajenih u stakleniku, pokazala su da je i lišće leblebije isto tako vredno pažnje, jer sadrži osim vitamina i značajnu količinu nekih minerala, pa tako može parirati kupusu i spanaću. Sadržaj kalcijuma, magnezijuma i kalijuma u lišću leblebije veći je nego u spanaću i kupusu dok je sadržaj gvožđa, cinka i bakra približno jednak.</p>
<p>Rezultati ovog istraživanja mogli bi imati veliku važnost za zemlje gde se leblebija i uzgaja, a to su pre svega Indija, Srednji istok i Srednja Evropa. U tim je zemljama često zabeležen i manjak određenih namirnica u prehrani, pa bi lišće leblebije moglo biti odličan alternativni izvor.</p>
<p> </p>
<p><strong>Upotreba:</strong></p>
<p>Može da se koristi kao varivo, da se samlevena koristi kao hlebno brašno, ali i da se propržena jede poput semenki.</p>
<p>Tu se, naravno, ne morate zaustaviti: leblebije su odličan dodatak supi, a ako je sameljete u blenderu, začinite i dodate malo maslinovog ulja eto odličnog namaza za hleb. Leblebija je u istorijske spise ušla pre mnogih država: prvi zapisi o ovoj biljci stari su trinaest vekova i svedoče o njenoj širokoj upotrebi na prostorima današnje Turske. Iz Anadolije je prenesena na Bliski istok i sever Afrike, a na Kavkazu joj je pripala neobična čast da bude ovekovečena u imenu jednog umetničkog dela. Naime, jermenski kompozitor Tigran Čuhadžjan napisao je 1875. godine operetu "Prodavac leblebija". Koren je pustila i na Balkanu, gde se najviše uzgaja u Makedoniji i Dalmaciji. U pogledu biohemijskog sastava, leblebija se ne razlikuje mnogo od ostalih mahunarki: sadrži do 23 odsto belančevina, 58 odsto ugljenih hidrata i oko 5 odsto biljnog ulja. U količini gvožđa koju sadrži pobeđuje meso čak i kad je kuvana. Bogata je kalcijumom, magnezijumom i bakrom. Stotinu grama leblebija vredno je 361 kaloriju.</p>
<div id="idTab1" class="rte">
<h2 id="short_description_content" class="rte align_justify"><span style="font-size:14pt;"><strong>Seme kaktusa Ferocactus Peninsulae</strong></span></h2>
<h2 class="rte align_justify"><span style="color:#ff0000;font-size:14pt;"><strong>Cena za pakovanje od 10 semena.</strong></span></h2>
<p>Ferocactus peninsulae dostize visinu od oko 70 santimetara. Ova biljka je ovalna po obliku i ima 12 do 20 raskosnih dubokih rebara. Trnje je sivkasto-crveno i ima zuckasti ili belicasti vrh. Cvece je crvene do zute boje i dostigne duzinu od 5-6 centimetra . Plodovi su sfericni, zuti, 4,5 centimetra dugacki.</p>
</div>
Lisce ovog prelepog chilija dostizu velicinu 7 x 3,5 cm . Biljka raste kompaktno i odlicna je za uzgajanje u stanu. Plodovi menjaju boju od ljubicaste preko bele - zute - narandzaste i na kraju dobijaju narandzasto-crvenu boju. Jedna sorta Chilija koja daje pravi vatromet u bojama.