Divlji Bosiljak Seme (Thymus serpyllum) 1.95 - 6
  • Divlji Bosiljak Seme (Thymus serpyllum) 1.95 - 6
  • Divlji Bosiljak Seme (Thymus serpyllum) 1.95 - 1
  • Divlji Bosiljak Seme (Thymus serpyllum) 1.95 - 2
  • Divlji Bosiljak Seme (Thymus serpyllum) 1.95 - 3
  • Divlji Bosiljak Seme (Thymus serpyllum) 1.95 - 4
  • Divlji Bosiljak Seme (Thymus serpyllum) 1.95 - 5

Divlji Bosiljak Seme (Thymus serpyllum)

1,95 €

Divlji Bosiljak Seme (Thymus serpyllum)

Cena je za pakovanje od 50 semena.

Majkina dušica (lat. Thymus serpyllum) verovatno je jedna od najpopularnijih biljaka koje se u našem narodu koriste u narodnoj medicini. Ređe se koristi kao začinska biljka. Poznata je i pod narodnim imenima:

Semena u pakovanju :
Količina


Total Rating Total Rating:

0 1 2 3 4
0/5 - 0 reviews

View ratings
0 1 2 3 4 0
0 1 2 3 0 0
0 1 2 0 1 0
0 1 0 1 2 0
0 0 1 2 3 0

  Add Review View Reviews View Reviews

This item has been sold

326
times

Divlji Bosiljak Seme (Thymus serpyllum)

Cena je za pakovanje od 50 semena.

Majkina dušica (lat. Thymus serpyllum) verovatno je jedna od najpopularnijih biljaka koje se u našem narodu koriste u narodnoj medicini. Ređe se koristi kao začinska biljka. Poznata je i pod narodnim imenima: majčina dušica, bakina dušica, materinka, duša, popovac, tamjanika, pismena trava, trup, vrijes, divlji bosiljak, tamjanika, čabrac i mnogim drugim. Pod sličnim imenima može se sresti u gotovo svim slovenskim jezicima.

Majkina dušica potiče iz centralne Evrope i zapadnog Sibira, ali je rasprostranjena širom Evrope i Azije. Visinski zauzima popjas od brdskih do visokoplaninskih predela.[8] Kod nas je veoma rasprostranjena samonikla,[9] ali se i gaji, uglavnom u Vojvodini i istočnoj Srbiji.

Izgled

Majkina dušica je zeljasta trajnica (višegodišnja biljka sa jednogodišnjim zeljastim stablom). Koren je višegodišnji, jako razgranat, sa mnoštvom sitnih žilica. Raste u dubinu do 30 cm. Iz korena se razvija mnoštvo poleglih izdanaka i vreža, formirajući busen.

Stablo je poleglo, u donjem delu jako razgranato, formirajući tako polegli žbunić. Izraste do 30 cm. Maljavo je, obraslo listovima i okruglo na preseku. U dodiru sa zemljom razvija adventivne korenove. Bočne grančice su tanke, uspravne, sa cvetovima grupisanim na vrhu. Listovi su unakrsno naspramni na stablu. Sitni su, izduženo lancetasti, dugi svega 0,5-1,5 cm. Obod lista je ceo, a liska prekrivena mekim, sivo zelenim dlačicama, ispunjenim etarskim uljem. Međutim, izgled listova jako varira, pa mogu biti i goli.

Cvetovi su skupljeni na vrhu grančica i u pazuhu listova u okruglaste klasaste cvasti (lažne klasove). Ružičasti su, u nijansama od svetle do tamne boje. Čašica je cevasta, krunica dvousnata. Plod je Merikarpijum sa četiri komore. U svakoj komori nalazi se po jedna sitna, okruglasta semenka tamno mrke boje.

Cela biljka ima ugodan miris i ukus. Miris je intenzivan naročito u vreme cvetanja. Cveta od maja do septembra. Medonosna je vrsta.

Uslovi staništa

Majkina dušica raste na suvim, toplim položajima. Voli laka, propusna zemljišta, a ne odgovaraju joj teška i vlažna, kao ni peskovita i hladna. U prirodi se najčešće može naći na livadama, pašnjacima, na kamenjaru i suvim obroncima degradiranih šuma, uz puteve i na obodima šuma.[9] Zimi, u fazi mirovanja, podnosi niske temperature. Dobro podnosi i sušu.

Gajenje

Za kvalitetan prinos majkina dušica zahteva puno svetlosti i toplote. Odgovaraju joj srednje laka, propusna zemljišta sa dovoljno vlage. Za zadovoljavajući prinos najčešće je potrebno i navodnjavanje. razmnožava se direktnom setvom, proizvodnjom rasada i deobom bokora.

Upotreba i sastav

Upotreba majkine dušice zasniva se na sadržaju etarskog ulja. Suva herba sadrži oko 0,6% etarskog ulja, koje se sastoji pretežno od cineola, dok je timol zastupljen u manjoj količini. Osim etarskog ulja suva herba sadrži još i tanine (oko 7%), flavonoide, gorke supstance, fenil karbonske kiseline i 40-50 mg vitamina C na 100 g suve droge.[9] Sakuplja se ceo nadzemni deo biljke u cvetu (Serpylli herba). Suši se u hladovini. Posle sušenja odbacuju se grube grančice.

Kulinarstvo

U kulinarstvu se može koristiti kao začin različitim jelima, u svežem ili suvom stanju. Dodaje se jelima od povrća, mesa, salatama, čorbama i sosovima. Naročito se mnogo koristi u italijanskoj kuhinji. Smatra se da neutrališe jako masna jela. Majkina dušica je veoma aromatična, pa se kao začin koristi u veoma malim količinama.

Koristi se i za pripremu aromatičnih čajeva i napitaka.[9] Prilikom pripreme ovih napitaka majkinu dušicu ne treba kuvati, već samo preliti ključalom vodom. Kuvanjem, pogotovo u nepoklopljenom sudu, lekoviti sastojci se brzo i potpuno izgube.

Prijatan je i bezopasan konzervans, koji svojim eterskim uljem sprečava vrenje.

Medicina

U narodnoj medicini majkina dušica veoma je popularna biljka, ali se isto toliko koristi i u naučnoj medicini i farmaceutskoj industriji. Blagi je ekspektorans, bronhospazmolitik i antiseptik, pa ulazi u sastav mnogih preparata koji se koriste za iskašljavanje kod bronhitisa, kao i kod običnog i velikog kašlja. U narodnoj medicini veoma je popularna kao stomahik, karminativ, aromatik i antiseptik, pa se koristi protiv proliva i grčeva, za jačanje organa za varenje,[10] kao i spolja, za kupke[7][3] kod reumatizma, rahitisa, skrofula i prehlade.

Za razliku od upotrebe u kulinarstvu, gde je dovoljna mala količina herbe, za pripremu lekovitih napitaka ne bi trebalo koristiti manje od jedne supene kašike na 2 dl vode. Sve manje od toga nema gotovo nikakvog efekta.

Etarsko ulje

Etarsko ulje majkine dušice (Serpylli aetheroleum) koristi se protiv crevnih parazita i dečjih glista. U kozmetici se koristi u zubnim pastama i vodicama za ispiranje usta, jer stvara prijatan dah.[10] U narodnoj medicini ovo ulje se može koristiti nakapano na kocki šećera. Osim prijatnog daha ovako korišćeno predstavlja istovremeno i zaštitu od mnogih zaraznih bolesti.[3] Ulje se koristi i kod reumatizma.

Upotreba u ozelenjavanju

Kako je majkina dušica veoma varijabilna vrsta, uzgojeni su i mnogi ukrasni varijeteti dekorativnih i različito obojenih cvetova i listova. kako se veoma lako bokori i brzo širi, gusto pokrivajući velike površine tla može se koristiti kao odličan pokrivač tla na suvim i kamenitim položajima. Veoma poželjna vrsta u alpinumima.

Etnologija i mitologija

Majkina dušica pojavljuje se u mitovima i običajima mnogih evropskih naroda. Još su Stari Grci svoje žrtve bogovima spaljivali uz ovu biljku. Stari Rimljani verovali su da ova aromatična biljka rasteruje zmije, škorpione i druge otrovne životinje (Plinije).[9] U Tirolu je postojalo verovanje da majkina dušica štiti od svakog zla, a u Saksoniji su je potapali u vodu u kojoj se kupaju deca, kako bi bila napredna.[6]

U srpskom narodu takođe je postojao običaj da se deca kupaju u vodi sa majkinom dušicom, ali se ova biljka poštovala i kao veza sa dušama umrlih. Izvesno je da u našem narodu uživa poštovanje još od davnih vremena i da je povezana sa kultom starog sveslovenskog božanstva Babe (Majka Zemlja - Terra Mater)[12] Zato ova biljka ima slično ime u mnogim slovenskim jezicima:[6] mala materinka, bogorodsьka trava (ukrajinski), materiduška (Mateřídouška - češki), babiduška (babyduška - kod Lužičkih Srba).

MHS 111 (50 S)
391 Kom.

Detalji

Dubina setve?
Ne prekrivajte seme, samo ga pritisnite u zemlju
Biljka pogodna za uzgoj?
Biljka je pogodna za uzgoj na otvorenom
Biljka pogodna za uzgoj na balkonu - terasi
Pogodno za skasiju?
Pogodno za skasiju: Da
Zahteva svetlost za klijanje ?
Zahteva svetlost za klijanje

USDA Hardiness zone

Reviews Reviews (0)

Based on 0 reviews - 0 1 2 3 4 0/5