Kukuruz Uputstvo za Sejanje - Proizvodnju 0 - 1
  • Kukuruz Uputstvo za Sejanje - Proizvodnju 0 - 1

Kukuruz Uputstvo za Sejanje - Proizvodnju

0,00 €

Kukuruz Uputstvo za Sejanje - Proizvodnju

Zahtevi kukuruza prema zemljištu

 Kukuruz ima velike zahteve prema zemljištu, kako prema fizičkim tako i prema hemijskim osobinama. Zemljište ima ulogu i zadatak da akumulira što veću količinu vode, da je sačuva i stavi na raspolaganje biljci onog trenutka kada je biljci neophodna. To mogu da

Količina
Nema na lageru


Total Rating Total Rating:

0 1 2 3 4
0/5 - 0 reviews

View ratings
0 1 2 3 4 0
0 1 2 3 0 0
0 1 2 0 1 0
0 1 0 1 2 0
0 0 1 2 3 0

  Add Review View Reviews View Reviews

Kukuruz Uputstvo za Sejanje - Proizvodnju

Zahtevi kukuruza prema zemljištu

 Kukuruz ima velike zahteve prema zemljištu, kako prema fizičkim tako i prema hemijskim osobinama. Zemljište ima ulogu i zadatak da akumulira što veću količinu vode, da je sačuva i stavi na raspolaganje biljci onog trenutka kada je biljci neophodna. To mogu da obezbede duboka rastresita zemljišta dobrih fizičkih svojstava. Istovremeno sa vodom, zemljište treba da raspolaže dovoljnom količinom lako pristupačnih hraniva. Ta hraniva zemljište treba da stavi biljci na raspolaganje. To mogu obezbediti zemljišta dobrih hemijskih i fizičkih osobina. Ako zemljište ne raspolaže sa dobrim fizičkim i hemijskim svojstvima agrotehničkim merama treba to zemljište prilagoditi optimalnom stanju. Za visoke i stabilne prinose neophodna su duboka, plodna i rastresita zemljišta. U našim agroekološkim uslovima to su: černozem, livadska i ritska crnica (lakšeg mehaničkog sastava), plodne gajnjače i plodni aluvijumi.

Plodored

 Kukuruz bolje podnosi monokulturu ili gajenje u užem plodoredu od drugih žitarica, međutim pojava kukuruzne zlatice nametnula je obavezu gajenja ove biljne vrste u plodoredu. Kuruz se može gajiti i kako postrni usev nakon ranih kultura (ulane repice, graška, jecma i ranih krmnih kultura) ili u slučaju ranijeg propadanja osnovne biljne vrste. Uspeh ovakve proizvodnje prilično je nesiguran u našem pedoklimatu ukoliko ne postoji mogućnost navodnjavanja. Što se tiče preduseva kukuruzu odgovaraju višegodišnje leguminoze, krompir, suncokret, strna žita i uljana repica dok se soja i šećerna repa smatraju manje povoljnim predusevima. Kao predusev kukuruz može biti dobar, ali i loš. Kasna berba u jesen pogotovu sa puno padavina uz istovremeno veliku vegetacionu masu koju kukuruz za sobom ostavlja može u velikoj meri otežati kasniju obradu zemljišta. Rezidui herbicida takođe mogu biti ograničavajući faktor za setvu naredne biljne vrste(pre svega povrtarskih biljnih vrsta).

Osnovna obrada

 Prilikom obrade moramo uzeti u obzir fizička svojstva zemljišta, vremenske uslove tj. količinu padavina na datom lokalitetu, sistem obrade (da li se gaji u sistemu obnavljanja i zasnivanja ornice). Treba voditi računa o sudbini žetvenih ostataka. Ako se kukuruz gaji van sistema zasnivanja i obnavljanja ornice i ukoliko se žetveni ostaci uklanjanju sa parcele, tada se ore na dubinu 20 – 25 cm, a ako se žetveni ostaci zaoravaju, a kukuruz se gaji na težim tipovima zemljišta u aridnijim (suvljim) uslovima, tada se ore na dubinu 30 – 35 cm. Lako zemljište – aridni uslovi – malo veća dubina. Količina i usitnjenost žetvenih ostataka određuje kvalitet obrade. Ako su dobro usitnjeni moguća je plića obrada do 5 cm i obrnuto. Ako se kukuruz gaji u sistemu zasnivanja i obnavljanja ornice i ako kukuruz dolazi na drugo mesto u plodoredu ore se na 20 – 25 cm. Ako dolazi na prvo mesto plodoreda tada se dubina prilagođava sistemu zasnivanja ornice. Ako obnavljamo ili zasnivamo ornicu oranje se vrši na 35 – 45 cm. Ornica se ne zasniva na zemljištima gde ne može da se ore više od 30 cm tj. humusni sloj treba da je dublji od 30 cm. Obradom treba obezbediti dubok humusno-akumulativni sloj u koji će se izvršiti akumulacija vode. Obradom treba uništavati tj. zaoravati korove, treba žetvene ostatke ili stajnjak rasporediti po što dubljem sloju zemljišta, jer se na taj način reguliše vodno-vazdušni i toplotni režim, kao i rad mikroorganizama i obezbeđuje se optimalan nivo hraniva u zemljištu.

Predsetvena priprema

 Predsetvenom pripremom treba stvoriti optimalno rastresit sloj zemljišta iznad semena i optimalno zbijen sloj debljine 5 – 6 cm ispod zone polaganja semena. Ovaj optimalno zbijen sloj na koji se polaže seme prilikom setve treba da obezbedi kapilaran dotok vode do semena, da obezbedi pravilno ukorenjavanje ponika i što bolji kontakt između zemljišnih čestica, semena i korena klijanca. Ovaj sloj treba da je debljine 4 – 6 cm. Površinski rastresit sloj iznad semena treba isto da je debljine 5 – 6 cm. Treba da je rastresit, da obezbedi što lakše nicanje mlade biljčice, smanji otpor klijancu prilikom nicanja, treba da je rastresit da obezbedi što brže poniranje padavina u dublje slojeve kako ne bi došlo do rasplinjavanja strukturnih agregata i formiranja pokorice. U tom slučaju  pokorica pruža veliki otpor klici prilikom nicanja. Pokorica može izazvati pucanje koleoptile ispod površine zemljišta (pokorice), što će prouzrokovati razvoj listova ispod površine zemljišta i propadanje klijanca. Predsetvenom pripremom treba uništiti ponike korova. Prva predsetvena priprema se izvodi nešto dublje 10, 12 – 14 cm. Izvodi se rano u proleće setvospremačima kada to vremenski uslovi dozvoljavaju tj. kada zemljište nije prezasićeno sa vodom i kada prolazak mehanizaije ne izaziva veliko gaženje i sabijanje zemljišta. Cilj ove prve predsetvene pripreme je da se popravi vodno-vazdušni režim, da se zemljište oslobodi suviška vode, da se popravi odnos nekapilarnih i kapilarnih pora kako bi se stvorili povoljni uslovi za izvođenje ostalih agrotehničkih mera. Ovom pripremom treba povećati učešće nekapilarnih pora. U to vreme su već ponikli korovi koji niču na temperaturi do 5 °C i te ponike treba uništiti predsetvenom pripremom. Neposredno pred setvu izvodi se druga predsetvena priprema koja ima za cilj da stvori povoljne uslove za klijanje semena i nicanje biljaka, izvodi se na dubini oko 10 cm. Pre ove pripreme primeni se potrebna količina azotnih đubriva. Predsetvenom pripremom đubriva se mešaju sa zemljištem i uništavaju korovi koji niču na temperaturi 5 – 8 °C.

Đubrenje

 Koriste se makro, mikro i korisni elementi. Tri osnovna deficitarna elementa su azot, fosfor i kalijum. N i K2O biljke intenzivnije usvajaju do svilanja, a najintenzivnije u fazi od 9 – 11 listova pa do oplodnje  (30 – 35 dana). U tom periodu biljka usvoji 66,6% azota i 72,1% kalijuma. Fosfor i kalcijum biljke usvajaju ravnomerno tokom cele vegetacije. U periodu 9 – 11 listova do oplodnje 30 – 35 dana biljke usvoje 55,6% fosfora i 64,2% kalcijuma.

 Sa 1 t zrna i vegetativnom masom kukuruz iznese: 

 N         18 – 30 kg

P2O5    11 – 14 kg

K2O      15 – 27 kg

Setva

 Kukuruz se seje širokoredno, sa razmakom redova 70 cm, a u redu razmak je 20 – 32 cm, što zavisi od dužine vegetacije hibrida (rani – gušće, kasni – ređe) i zavisi od tipa hibrida (sa uspravnim listovima – gušće, sa položenim listovima – ređe). Ako u toku zime ima optimalna količina zimskih padavina seje se gušće i obrnuto. Ako se ima pravilan raspored azota u dubini profila (najviše azota na dubini 60 cm) biće dobri prinosi i seje se gušce. Optimalna gustina koriguje se ±10 – 15% gustine biljaka. Dubina setve zavisi od tipa zemljišta, vremena setve i od vlažnosti. Na lakšim zemljištima se seje dublje, na težim zemljištima se seje pliće. U ranijim rokovima setve seje se pliće, a u kasnijim rokovima se seje dublje. Dubina setve kukuruza je 4 – 6 (8) cm. Vreme setve: optimalni rok je 5 – 25. april, tolerantni rok je 1 – 30. april, izuzetno do 5. maja.

Mere nege

 Da li ćemo uneti 30, 40 ili 50% azota u predsetvenoj pripremi tj. u jesen zavisi od letnjih padavina. U proleće pre predsetvene pripreme uzmu se uzorci zemljišta po istom principu kao i kod pšenice. Kod kukuruza uzorci se uzimaju u slojevima od po 30 cm do dubine od 120 cm. Posle analiza na osnovu rezultata izračunava se potrebna količina đubriva. Celokupnu količinu azota treba uneti pre predsetvene pripreme (pre druge, a posle prve predsetvene pripreme). Tokom vegetacije izvode se razbijanje pokorice posle setve, a pre nicanja. Pokorica se formira pri preobilnom vlaženju i kada je zemljište preterano usitnjeno i dovedeno do praškastog stanja, a predsetvenom pripremom smo trebali stvoriti sitno-graškastu do sitno-orašastu strukturu. Pokoricu razbijamo ježastim valjkom (lak drveni valjak sa metalnim klinovima) ili upotrebom rotacione kopačice. Valjak se vuče upravno na pravac redova da se ne bi desilo da se ošteti mnogo biljaka u jednom redu. Rotaciona kopačica se vuče popreko. Međuredno kultivisanje izvodi se 2 – 3 puta u toku vegetacije u zavisnosti od pojave pokorice i korova. Prvo kultivisanje se izvodi kada biljke imaju 3 – 5 listova, drugo kultivisanje se izvodi u zavisnosti od pokorice i korova, a treće kultivisanje do momenta kada klines traktora dostiže visinu stabla (kada diferencijal dodiruje stablo). Prvo kultivisanje na dubinu od 6 – 8 – 10 cm, a treće kultivisanje na dubinu 3 – 4 (2) cm. Prvo kultivisanje je najdublje jer treba obezbediti prolaz vode, a kad se razvije koren smanjuje se dubina. Pokoricu razbijati kad se formira i kad to vlažnost zemljišta dozvoljava. Ukoliko se kukuruz gaji u sistemu za navodnjavanje, zalivanje se vrši na osnovu vodnog bilansa kad se dođe do kritičnog nivoa obezbeđenosti zemljišta vodom. Zalivna norma treba da je 30 – 50 l/m2  veća količina vode, a ređe se zalivanje vrši 2,3 ili 4 puta.

Berba

 Kukuruz može da se bere u klipu i zrnu. U klipu se bere kombajnima beračima, bere se sa 25% ili manjim postotkom vlage u zrnu, jer se sa tom vlagom klip može bezbedno skladištiti u čardacima. Ako se berba izvodi u zrnu, a zrno silira berba počinje sa 35% vlage i treba berbu završiti do 25% vlage. Ukoliko se zrno posle berbe suši treba početi berbu blagovremeno i usaglasiti je sa ostalim tehnološkim operacijama, usaglasiti sa godinom. Poželjno je da u zrnu bude što manje vode, jer su tada manji troškovi sušenja.

0000025

USDA Hardiness zone

Reviews Reviews (0)

Based on 0 reviews - 0 1 2 3 4 0/5