Seme paradajza Anabelle

5/ 5

<div id="idTab1" class="rte"> <h2 id="short_description_content" class="rte align_justify"><span style="font-size:14pt;"><strong>Seme kaktusa Ferocactus Peninsulae</strong></span></h2> <h2 class="rte align_justify"><span style="color:#ff0000;font-size:14pt;"><strong>Cena za pakovanje od 10 semena.</strong></span></h2> <p>Ferocactus peninsulae dostize visinu od oko 70 santimetara. Ova biljka je ovalna po obliku i ima 12 do 20 raskosnih dubokih rebara. Trnje je sivkasto-crveno i ima zuckasti ili belicasti vrh. Cvece je crvene do zute boje i dostigne duzinu od 5-6 centimetra .  Plodovi su sfericni, zuti, 4,5 centimetra dugacki.</p> </div>

CT 5

5/ 5

<h2><strong>Cayenne chili - cili seme (mesane boje)</strong></h2> <div id="idTab1" class="rte"> <h2><span style="color: #ff0000;"><strong>Cena je za pakovanje od 10 ili 50 semena.&nbsp;</strong></span></h2> <div>Jake uspravne biljke daju plodove velikih, naboranih, suženih i zakrivljenih plodova dužine od 15 do 20 cm i prečnika 3 cm sa srednje debelim mesom.<br><br>Boja ploda je tamnozelena, a zrenjem prelazi u žutu, narandžastu, crvenu. 30.000 - 40.000 SHU-a.<br><br>Sazreva za 70-80 dana.</div> </div>

C 19 MIX

5/ 5

<h2><strong>Beli Senf - Slačica seme (Sinapis alba)</strong></h2> <h2><span style="color: #ff0000;" class=""><strong>Cena je za pakovanje od 180 (1 g) semena.</strong></span></h2> <p><b style="color: #202122; font-size: 14px;">Senf</b><span style="color: #202122; font-size: 14px;"><span>&nbsp;</span>(</span>nem.<span style="color: #202122; font-size: 14px;"><span>&nbsp;</span></span><span lang="de" style="color: #202122; font-size: 14px;"><i>Senf</i></span><span style="color: #202122; font-size: 14px;">),<span>&nbsp;</span></span><b style="color: #202122; font-size: 14px;">slačica</b><span style="color: #202122; font-size: 14px;"><span>&nbsp;</span>ili<span>&nbsp;</span></span><b style="color: #202122; font-size: 14px;">gorušica</b><span style="color: #202122; font-size: 14px;">, gusti je začin za jelo koji se pravi od mljevenog sjemena slačice uz dotatak vode i sirćeta.<span>&nbsp;</span></span><sup id="cite_ref-Сибир_1-0" class="reference" style="color: #202122; font-size: 11.2px;"></sup><sup id="cite_ref-Козара_2-0" class="reference" style="color: #202122; font-size: 11.2px;"></sup><span style="color: #202122; font-size: 14px;">Fino samljeveno sjeme<span>&nbsp;</span></span>slačice<span style="color: #202122; font-size: 14px;"><span>&nbsp;</span>se kuva u<span>&nbsp;</span></span>vodi<span style="color: #202122; font-size: 14px;"><span>&nbsp;</span>uz dodavanje sirćeta i drugih začina.<br><span>Upotrebljava se kao dodatak jelima, kod pravljenja sendviča i kao namaz kod neposrednog konzumiranja mesa.</span><br><br><span>Riječ senf je u srpskom jeziku od&nbsp;</span>nem.<span>&nbsp;</span><span lang="de"><i>Senf</i></span><span>, koje opet potiče od latinskog i starogrčkog&nbsp;</span><i>sinapis</i><span>, a&nbsp;</span>engl.<span>&nbsp;</span><span lang="en"><i>mustard</i></span><span>&nbsp;od&nbsp;</span>lat.<span>&nbsp;</span><span lang="la"><i><i lang="la" title="латински текст">mustum</i></i></span><span>&nbsp;mlado vino i&nbsp;</span>lat.<span>&nbsp;</span><span lang="la"><i><i lang="la" title="латински текст">ardens</i></i></span><span>&nbsp;toplo, goruće.</span><br></span></p> <h2 style="color: #000000; font-size: 1.5em;"><span class="mw-headline" id="Историјат_сенфа">Istorijat senfa</span></h2> <p>Prvi su pripremali senf, najvjerovatnije<span>&nbsp;</span>Rimljani. Oni su mješali nefermentisani sok od grožđa sa sjemenom slačice (mustum ardens ). Negdje od kraja četvrtog vijeka rimski kuvari su senfu dodavali<span>&nbsp;</span>biber,<span>&nbsp;</span>kim,<span>&nbsp;</span>lovor,<span>&nbsp;</span>mirođiju,<span>&nbsp;</span>celer,<span>&nbsp;</span>majčinu dišicu,<span>&nbsp;</span>origano,<span>&nbsp;</span>luk,<span>&nbsp;</span>med,<span>&nbsp;</span>sirće<span>&nbsp;</span>i<span>&nbsp;</span>ulje<span>&nbsp;</span>i njime prije pečenja premazivali svinju. Rimljani su ovaj namaz počeli da izvoze u<span>&nbsp;</span>Galiju<span>&nbsp;</span>i dalje. Monasi u<span>&nbsp;</span>Parizu<span>&nbsp;</span>već od 10 vijeka spravljaju po datoj recepturi senf.<sup id="cite_ref-Козара_2-2" class="reference" style="font-size: 11.2px;"></sup></p> <p>Dižon<span>&nbsp;</span>u<span>&nbsp;</span>Francuskoj<span>&nbsp;</span>je od 1292. godine već posto poznati proizvođač senfa. U Dižonu se senf vijekovima proizvodi. Njegov ukus se usavršavao iz dana u dan. Počeo je i da se industrijski proizvodi. U partnerstvu sa Morisom Grejem , senf se proizvodi po jedinstvenoj recepturi kojoj je dodano i bijelog vina. Ovaj senf je najpoznatiji senf na svjetskom tržištu.</p> <h2 style="color: #000000; font-size: 1.5em;"><span class="mw-headline" id="Припрема">Priprema</span></h2> <p><span style="color: #202122; font-size: 14px;"><span>Raznovrsni ukusi senfa dolaze u širokom opsegu i snazi zavisno od sorte slačice i načina pripreme. Osnovni ukus „ žestine toplote“ velikim dijelom zavisi od slačice (sinapis alba). Razlikuju se ukusi senfa od bijele ili neke druge slačice. Kuvanjem se ublažava žestina i mijenja ukus senfa. Zavisno od tehnologije, ali prije svega od dodavanih začina i sredstava postoje mnogobrojni i ukusi i vrste senfova.</span><br><br></span></p> <p><strong>U umjerenom pojasu gorušica najbolje uspijeva ako se u&nbsp;proljeće&nbsp;i&nbsp;jesen&nbsp;posije izravno u zemlju.</strong></p> <p>Gorušica je, kao i grbica, vrlo korisna biljka ako se od jeseni do proljeća uzgaja pod pokrovom. Može se i bez zemlje uzgajati na vlažnom papirnatom kuhinjskom ubrusu položenom na tanjur i smještenom na prozorsku dasku, ili u klijalištu; po želji, može se posijati i u sjevetnu posudu s kompostom za lončanice. Ove metode se mogu primjenjivati cijele godine. Gorušica klija brže od grbice, pa ako ih se želi uzgajati zajedno, gorušicu treba posijat 2 ili 3 dana nakon grbice. Ako se želi stalna zaliha, sjeme se sije svakih 7 do 10 dana.</p> <p>Željena količina gorušice se odreže kada biljčice dosegnu visinu od 3,5 - 5 cm. Budući da se prilično brzo počne osjemenivati, može se rezati samo 2 ili 3 puta.</p>

MHS 27 W (1g)

5/ 5

<!DOCTYPE html> <html> <head> <meta http-equiv="Content-Type" content="text/html; charset=UTF-8" /> </head> <body> <h2><strong><strong>Okra ili Bamia Seme (Abelmoschus esculentus)</strong></strong></h2> <h2><span style="color: #ff0000;"><strong><strong>Cena je za pakovanje od 50+- (3g) semena.<br /></strong></strong></span></h2> <div>Povrce izuzetno zdravo a Atraktivnog izgleda. <span>Povrce-okra, kuiabo (Brazil), zenski prsti (juzna azija), kuimbombo (Kuba) и Bamia (Arabija, Turska, Bugarska, Grcka), je biljka koja pripada porodici slez. Ona je rodom IZ istocne Afrike, Posebno iz Etiopije. </span><span>Zbun dostize visinu rasta do 2,50 metra. ima zupcasto lisce i veliko zuto cvece. plod je oblika као "mahuna" i dugi su od 10 do 20 centimetara. loza je svetlo do tamno zelene boje. U preseku je plod izgleda petokrake a seme ploda je bele boje.</span></div> <div>Оkrа je jedna od najstarijih vrsta povrca. kultivisana je pre najmanje 3.000 godina od strane egipcanana obalama nila, ali se verovatno vec gaji od pre 4000 godina. danas se vec moze naci po citavom svetu kao povrce. glavne zemlje proizvodjaci su: indija , pakistan , nigerija. poseduje jako malu kolicinu kalorija pa je izuzetna za sve koji zele da smrsajua ima ukus buranije. Оna se naprimer koristi u kreolskom paprikasu, gumbo, ali se takodje jede i sirova.</div> <div> <span>Susena okra se koristi u zapadnoj Africi kod kuvanja da zgusnjava hranu-jelo koje se priprema. Suva okra se koristi za vezivanje sosova. Zrelo seme se przi i jede a jos vise se koristi kao zamena za kafu.</span></div> <div> </div> <div>Setva Uputstvo </div> <div>Razmnožavanje: Seme / reznice </div> <div>Vreme sejanja: tokom cele godine </div> <div>Setva Dubina: 0,5-1 cm </div> <div>Supstrat Mix: kokos ili supstrat miks + pesak ili perlit </div> <div>Klijavost Temperatura:  22-25 ° C </div> <div>Lokacija: svetlo + držati stalno vlažno, a ne mokro </div> <div>Klijavost Vreme: 2-4 nedelje </div> <div>Đubrenje: nedeljno 0,2% ig ili dugoročno đubrivo </div> <div>Štetočine: grinja&gt; naročito pod staklom</div> </body> </html>

P 52 G