
Sorta iz Slovenije

Kranjska Repa je rana sorta za uporabu bez odgadanja, a Dobra je za kiseljenje i sviježu potrošnju. Ima plosnato okrugli oblik s crveno ljubičastom glavom. Ako ima dovoljno vlage, uspjeva u svakom tlu. Dobro uspjeva
Kranjska Repa je rana sorta za uporabu bez odgadanja, a Dobra je za kiseljenje i sviježu potrošnju. Ima plosnato okrugli oblik s crveno ljubičastom glavom. Ako ima dovoljno vlage, uspjeva u svakom tlu. Dobro uspjeva u susjedstvu salate, špinata i graha.
Kao namirnica koristi se zadebljali korijen okruglastog ili valjkastog oblika. Na njegovom vršnom dijelu nalazi se rozeta s ovalno izduženim lišćem koje je svijetlo zelene boje i dlakavo. Na stabljici se nalaze grozdasti cvatovi. U 1 g može biti 300 – 400 sjemenki.
Postrna repa uzgaja se nakon žitarica, industrijskog graška ili ranih krmnih kultura. Koristi se kombinirano za ljudsku ishranu, a dio kao stočna krma. Usjpeva u svakom dovoljno vlažnom tlu.
Ne podnosi stagniranje (zadržavanje) vode. Najisplativnije ju je uzgajati uz navodnjavanje.
Postrna repa ne smije se sijati na isto mjesto najmanje 3 – 4 godine, a u to vrijeme na tome mjestu ne smiju biti ni druge kupusnjače.
Sjetva / sadnja postrne repe
Sjeme postrne repe klija oko 15 dana. Minimalna temperatura za nicanje je 5 ºC, a optimalna 20 ºC. Može podnijeti blage mrazeve do -4 ºC ako ne traju duže.
Najviše se uzgaja izravnom sjetvom, no moguć je i uzgoj iz presadnica. Sije se preciznom sijačicom. U Europskim zemljama uzgajaju se rani kultivari sjetvom od ožujka do svibnja uz međuredni razmak od 20 – 30 cm, i razmak u redu oko 10 cm, za što je potrebno 1,5 – 2,5 kg/ha sjemena. Za 80 – 60 dana zadebljali korijen postigne promjer od 6 – 10 cm, kad je spreman za berbu.
Ako se planira posijati 15 – 20 biljaka/m2, ona se sije na međuredni razmak od 40 cm i razmak u redu 5 – 10 cm. Ovisno o pretkulturi, može se sijati od kraja lipnja do sredine srpnja.
Berba i skladištenje postrne repe
Postrna repa bere se u drugoj polovici listopada ili početkom studenoga prije jačih mrazeva. Vadi se odgovarajućim iskapačima, odreže se lišće i sortira po krupnoći. Prinosi najviše ovise o ostvarenom sklopu i količini te rasporedu oborina, a mogu biti 20 – 60 t/ha.
Detalji