Visoko dekorativna i produktivna Biljka Kuruza Kokicara sa nepravilno rasporedjenim zrnima veoma slatkog ukusa . KOKICAR KOJI SE JAKO BRZO I LAKO KOKA A IZUZETNOG UKUSA .
Nije uopste zahtevan , odlican za skolske projekte i idealan kao osusen za cvetne aranzmane .
Visoko dekorativna i produktivna Biljka Kuruza Kokicara sa nepravilno rasporedjenim zrnima veoma slatkog ukusa . KOKICAR KOJI SE JAKO BRZO I LAKO KOKA A IZUZETNOG UKUSA .
Nije uopste zahtevan , odlican za skolske projekte i idealan kao osusen za cvetne aranzmane .
<!DOCTYPE html>
<html>
<head>
<meta http-equiv="Content-Type" content="text/html; charset=UTF-8" />
</head>
<body>
<h2><strong>Seme Pasulja Biser (Phaseolus vulgaris)</strong></h2>
<h2><span style="color: #ff0000;"><strong>Cena je za pakovanje od 40 semena.</strong></span></h2>
<p>Biser – Sorta niskog rasta, koji doseže do 48 cm. Biljka je dosta žbunasta, koju krase listovi srednje krupnoće, kao i lep cvet koji je sitan i beličast. Ovo je rana sorta po vremenu sazrevanja. Zrno koje će nam podariti ova biljka je ovalno okruglog oblika, bele boje. Od jedne biljke biser sorte dobićemo ukupno oko 270 gr zrna. Što se tiče bolesti, tu ne moramo da brinemo, biser pasulj je veoma otporan prema bolestima koje mu prete. Ono što će proizvođače zanimati jeste jako dobar prinos ove vrste, koji uglavnom bude od 3 do 4 tone po hektaru.</p>
<p><strong>Biljka</strong>: niska, visine oko 48 cm, rastresito zbunasta, dobro oblistala sa srednje krupnim liskama, cvet sitan, bele boje.</p>
<p><strong>Zrno</strong>: belo, ovalno okruglo, apsolutne mase 270 gr.</p>
<p><strong>Sazrevanje</strong>: ranostasan, sazreva za oko 74 dana.</p>
<p><strong>Namena</strong>: gaji se u cistoj kulturi.</p>
<p><strong>Otpornost</strong>: otporan prema virusu obicnog mozaika pasulja (Bean common mosaic virus), tolerantan prema antraknozi (Colletotrichum lindemuthianum)</p>
<p><strong>Napomena</strong>: veoma rodna sorta sa prinosom 3 - 4 t/ha</p>
</body>
</html>
Osnovna cena1,85 €-11%Cena1,65 €
(SKU: MHS 107 TA)
Snizeno jos:
Seeds Gallery Shop,
5/
5
<h2><strong>Ajovan seme (Trachyspermum ammi)</strong></h2>
<h2><span style="color: #ff0000;" class=""><strong>Cena je za pakovanje od 1g (500) semena. </strong></span></h2>
<p data-adtags-visited="true" style="color: #333333; font-size: 16px;"><strong>Narodna imena: </strong>Karambol, biskupski korov, ajma, karom, omam,<strong><span> </span></strong>ajvain.</p>
<p data-adtags-visited="true" style="color: #333333; font-size: 16px;">Potiče iz istočnog Mediterana, smatra se iz Egipta. Glavne oblasti kultivacije danas su Indija, Iran i Avganistan. Ajovan se koristi kao lek protiv nadimanja iz antičkih vremena. Poznati grčki lekari Dioscrides i Gelen su ga koristili u raznim lekovima. Koristili još stari Egipćani za lečenje vitiliga, gubitak pigmenta u koži.</p>
<p data-adtags-visited="true" style="color: #333333; font-size: 16px;"><strong>Opis biljke</strong></p>
<p data-adtags-visited="true" style="color: #333333; font-size: 16px;">Ajovan je jednogodišnja, žbunasta, uspravna biljka. Naraste i do 65 cm u visinu. Grana se iz baze. Listovi su u obliku pera, dužine od15 do 23cm. Cvetovi su sitni, bele boje, sa spoljašnje strane obloženi dlačicama. Semenke ajovana su male i grube, u obliku polumeseca, sa svilenkastom nit na jednom kraju. Ukus sirove semenke je vruć, gorući i gorak, sličan timijanu i origanu. Kada je semenka skuvana, intenzitet mirisa je ublažen, sličan mirisu majčine dušice.<br>Ajovan je još uvek malo poznat začin.</p>
<p data-adtags-visited="true" style="color: #333333; font-size: 16px;"><strong>Hemijski sastav</strong></p>
<p data-adtags-visited="true" style="color: #333333; font-size: 16px;">Ajovan semenke sadrže bojna hemijska jedinjenja: proteine, ugljenehidrate, mineralne materije (kalcijum, fosfor, gvožđe, natrijum, kalijum), 8-methokipsoralen, vitamine (tiamin,<span> </span>riboflavin,<span> </span>niacin). Suve semenke ovoga začina sadrže eterično ulje (2,5 do 5%),a dominira timol (35 do 60%), takođe su identifikovani p-cimen, limonen i γ-terpinen, karvakol, tujen i dr. Semenke sadrže i 26% masnih ulja.</p>
<p data-adtags-visited="true" style="color: #333333; font-size: 16px;" class=""><strong>Lekovitost</strong></p>
<p data-adtags-visited="true" style="color: #333333; font-size: 16px;">Ajovan je poznat kao antioksidat, germicid i antiseptik. Poboljšava probavu, stimuliše apetit, koristan je za lečenje respiratornog sistema, čireva, bubuljica, svraba, , žuči, menstrualnih i posleporođajnih poremećaja, ženske neplodnosti, neuralgije, zubobolje, bolova u ušima i reumatizma. Takođe je koristan za funkcionisanje urinarnog sistema. Veoma je cenjen kao afrodizijak.<br>Ovaj začin sadrži 8-methokipsoralen za koji je dokazano da stimuliše proizvodnju pigmenta u koži izloženoj UV svetlosti.</p>
<p data-adtags-visited="true" style="color: #333333; font-size: 16px;"><strong></strong></p>
<p data-adtags-visited="true" style="color: #333333; font-size: 16px;"><strong>Upotreba</strong></p>
<p data-adtags-visited="true" style="color: #333333; font-size: 16px;">Ajovan semenke se koriste u širokom rasponu indijskih jela. U indijskoj kuhinji se dodaje jelima od dala, povrću, salatnim prelivima i prženim jelima. Semenke se koriste u malim količinama za brojne aromatične namirnice, kao konzervansi, u medicini, za proizvodnju eteričnih ulja, za proizvodnju parfema, lekova, itd.</p>
<h2><strong>Beli Senf - Slačica seme (Sinapis alba)</strong></h2>
<h2><span style="color: #ff0000;" class=""><strong>Cena je za pakovanje od 180 (1 g) semena.</strong></span></h2>
<p><b style="color: #202122; font-size: 14px;">Senf</b><span style="color: #202122; font-size: 14px;"><span> </span>(</span>nem.<span style="color: #202122; font-size: 14px;"><span> </span></span><span lang="de" style="color: #202122; font-size: 14px;"><i>Senf</i></span><span style="color: #202122; font-size: 14px;">),<span> </span></span><b style="color: #202122; font-size: 14px;">slačica</b><span style="color: #202122; font-size: 14px;"><span> </span>ili<span> </span></span><b style="color: #202122; font-size: 14px;">gorušica</b><span style="color: #202122; font-size: 14px;">, gusti je začin za jelo koji se pravi od mljevenog sjemena slačice uz dotatak vode i sirćeta.<span> </span></span><sup id="cite_ref-Сибир_1-0" class="reference" style="color: #202122; font-size: 11.2px;"></sup><sup id="cite_ref-Козара_2-0" class="reference" style="color: #202122; font-size: 11.2px;"></sup><span style="color: #202122; font-size: 14px;">Fino samljeveno sjeme<span> </span></span>slačice<span style="color: #202122; font-size: 14px;"><span> </span>se kuva u<span> </span></span>vodi<span style="color: #202122; font-size: 14px;"><span> </span>uz dodavanje sirćeta i drugih začina.<br><span>Upotrebljava se kao dodatak jelima, kod pravljenja sendviča i kao namaz kod neposrednog konzumiranja mesa.</span><br><br><span>Riječ senf je u srpskom jeziku od </span>nem.<span> </span><span lang="de"><i>Senf</i></span><span>, koje opet potiče od latinskog i starogrčkog </span><i>sinapis</i><span>, a </span>engl.<span> </span><span lang="en"><i>mustard</i></span><span> od </span>lat.<span> </span><span lang="la"><i><i lang="la" title="латински текст">mustum</i></i></span><span> mlado vino i </span>lat.<span> </span><span lang="la"><i><i lang="la" title="латински текст">ardens</i></i></span><span> toplo, goruće.</span><br></span></p>
<h2 style="color: #000000; font-size: 1.5em;"><span class="mw-headline" id="Историјат_сенфа">Istorijat senfa</span></h2>
<p>Prvi su pripremali senf, najvjerovatnije<span> </span>Rimljani. Oni su mješali nefermentisani sok od grožđa sa sjemenom slačice (mustum ardens ). Negdje od kraja četvrtog vijeka rimski kuvari su senfu dodavali<span> </span>biber,<span> </span>kim,<span> </span>lovor,<span> </span>mirođiju,<span> </span>celer,<span> </span>majčinu dišicu,<span> </span>origano,<span> </span>luk,<span> </span>med,<span> </span>sirće<span> </span>i<span> </span>ulje<span> </span>i njime prije pečenja premazivali svinju. Rimljani su ovaj namaz počeli da izvoze u<span> </span>Galiju<span> </span>i dalje. Monasi u<span> </span>Parizu<span> </span>već od 10 vijeka spravljaju po datoj recepturi senf.<sup id="cite_ref-Козара_2-2" class="reference" style="font-size: 11.2px;"></sup></p>
<p>Dižon<span> </span>u<span> </span>Francuskoj<span> </span>je od 1292. godine već posto poznati proizvođač senfa. U Dižonu se senf vijekovima proizvodi. Njegov ukus se usavršavao iz dana u dan. Počeo je i da se industrijski proizvodi. U partnerstvu sa Morisom Grejem , senf se proizvodi po jedinstvenoj recepturi kojoj je dodano i bijelog vina. Ovaj senf je najpoznatiji senf na svjetskom tržištu.</p>
<h2 style="color: #000000; font-size: 1.5em;"><span class="mw-headline" id="Припрема">Priprema</span></h2>
<p><span style="color: #202122; font-size: 14px;"><span>Raznovrsni ukusi senfa dolaze u širokom opsegu i snazi zavisno od sorte slačice i načina pripreme. Osnovni ukus „ žestine toplote“ velikim dijelom zavisi od slačice (sinapis alba). Razlikuju se ukusi senfa od bijele ili neke druge slačice. Kuvanjem se ublažava žestina i mijenja ukus senfa. Zavisno od tehnologije, ali prije svega od dodavanih začina i sredstava postoje mnogobrojni i ukusi i vrste senfova.</span><br><br></span></p>
<p><strong>U umjerenom pojasu gorušica najbolje uspijeva ako se u proljeće i jesen posije izravno u zemlju.</strong></p>
<p>Gorušica je, kao i grbica, vrlo korisna biljka ako se od jeseni do proljeća uzgaja pod pokrovom. Može se i bez zemlje uzgajati na vlažnom papirnatom kuhinjskom ubrusu položenom na tanjur i smještenom na prozorsku dasku, ili u klijalištu; po želji, može se posijati i u sjevetnu posudu s kompostom za lončanice. Ove metode se mogu primjenjivati cijele godine. Gorušica klija brže od grbice, pa ako ih se želi uzgajati zajedno, gorušicu treba posijat 2 ili 3 dana nakon grbice. Ako se želi stalna zaliha, sjeme se sije svakih 7 do 10 dana.</p>
<p>Željena količina gorušice se odreže kada biljčice dosegnu visinu od 3,5 - 5 cm. Budući da se prilično brzo počne osjemenivati, može se rezati samo 2 ili 3 puta.</p>
<h2><strong>Cayenne chili - cili seme (mesane boje)</strong></h2>
<div id="idTab1" class="rte">
<h2><span style="color: #ff0000;"><strong>Cena je za pakovanje od 10 ili 50 semena. </strong></span></h2>
<div>Jake uspravne biljke daju plodove velikih, naboranih, suženih i zakrivljenih plodova dužine od 15 do 20 cm i prečnika 3 cm sa srednje debelim mesom.<br><br>Boja ploda je tamnozelena, a zrenjem prelazi u žutu, narandžastu, crvenu. 30.000 - 40.000 SHU-a.<br><br>Sazreva za 70-80 dana.</div>
</div>
Visoko dekorativna i produktivna Biljka Kuruza Kokicara sa nepravilno rasporedjenim zrnima veoma slatkog ukusa . KOKICAR KOJI SE JAKO BRZO I LAKO KOKA A IZUZETNOG UKUSA .
Nije uopste zahtevan , odlican za skolske projekte i idealan kao osusen za cvetne aranzmane .