Plavi patlidžan je jednogodišnja zeljasta biljka visoka do 70 cm, sa razgranatim stablom koje ponekad ima trnove . Listovi su veliki , sa dugačkim lisnim drškama , do 15 cm široki dugi i do 10 cm. Cvetovi
Plavi patlidžan je jednogodišnja zeljasta biljka visoka do 70 cm, sa razgranatim stablom koje ponekad ima trnove . Listovi su veliki , sa dugačkim lisnim drškama , do 15 cm široki dugi i do 10 cm. Cvetovi se nalaze u pazuhu listova , pojedinačni su ili ređe u manjim cvastima . Plod je bobica , najčešće ljubičasto - plave boje , ali može biti i zelena , žuta ili bela .
Naziv patlidžan potiče od sanskritske reči Vatin - Ganah , a u srpski jezik je došao preko persijskog ( pers. Badin - gan ) i turskog jezika ( tur. Patlican ). U srpskom jeziku patlidžanom se naziva paradajz , mada se često i biljka plavi patlidžan jednostavno naziva patlidžan U tropskim i suptropskim područjima klimatskim patlidžan se Gaii direktno iz Semena , Dok u hladnijim područjima bolje uspeva ako se iz Rasada Gaii . U zavisnosti od sorte i temperature, vreme od cvetanja čet žetve Moze kao Traje 10 do 40 Dana. Moze jer de cuvee uradi 14 dana JER POSLE TOGA brzo gubi kvalitet.
Plodovi se uglavnom beru nedozreli , pre nego se seme poveća i otvrdne . Čvrstina i sjaj ploda su indikatori faze pre zrenja . Plavi patlidžan zrenjem sam prezrevanjem postaje gorak . Prilikom branja Veoma po cesta Pojava oštećenja plodova . Oštećena mesta su podložna napadu patogena i time i truljenju .
P 101
9967 Kom.
Detalji
Rucno birano seme?
Rucno birano seme
Sorta ?
Da
Organsko Seme ?
Organska semena
Organski ?
Da
Jestivo?
Jestivo
Klijavost ?
Stopa klijavosti 80%
Dubina setve?
Dubina setve 5 mm
Biljka pogodna za uzgoj?
Biljka je pogodna za uzgoj na otvorenom
Biljka je pogodna za uzgoj u stakleniku
Biljka pogodna za uzgoj na balkonu - terasi
<!DOCTYPE html>
<html>
<head>
<meta http-equiv="Content-Type" content="text/html; charset=UTF-8" />
</head>
<body>
<h2>Seme paradajza Breskva Paradajz</h2>
<h2><span style="color: #ff0000;"><strong><strong>Cena je za pakovanje 10 ili 20 semena.<br /></strong></strong></span></h2>
<p>Breskva paradajz, kao i druge sorte paradajza tipa breskve. Kremasto žuti plodovi imaju roze rumenilo pa joj koza izgleda kao breskva a i sama tekstura koze veoma podseca na sveze breskve otuda i ime sorte (težine oko 80-90 grama) veličine oko 5 centimetara (dva inča), vrhunskog ukusa i teksture i najslađi od svih sorti paradajza breskve. Voćni ukus je složen, sa slatkim dobro uravnoteženim sastojcima. Plodovi sazrevaju približno 80 dana nakon presađivanja. Neodređena biljka je izuzetno produktivna i tokom sezone daje hiljade okruglih, nežnih plodova.</p>
<p>Breskva paradajzi imaju tako sjajan prirodni ukus pa su pogodni za jelo odmah sa biljke.</p>
<p>Breskva paradajz je sorta paradajza, rodom iz Južne Amerike, uglavnom iz Perua. Pobednik je 2006. godine na testu ukusa heirloom i pobedio je na brojnim drugim takmičenjima zahvaljujući svom voćnom, a začinjenom, složenom ukusu.</p>
</body>
</html>
<h2 class=""><strong>Slanutak, Ceci, Leblebija Seme (Cicer arietinum)</strong></h2>
<h2><span style="color: #ff0000;" class=""><strong><strong>Cena je za pakovanje od 6g (20) Semena.</strong></strong></span></h2>
<p>Leblebija (Cicer arietinum) je vrsta biljaka iz familije bobova (Fabaceae). Narodski nazivi su joj još naut, slanutak, slani grah, slani pasulj. Latinski nazivi su: Cicer arietinum, Cicer edessanum, Cicer grossum, Cicer physodes, Cicer rotundum и Cicer sativum.</p>
<p><strong>Opis</strong></p>
<p>Leblebija je mahunasta, belančevinasta biljka i visokovredna namirnica za ljudsku prehranu. Njeno seme, slično semenu soje ili sušenom zrnu graška, svetlosmeđe je boje, a koristi se kao varivo ili kao dodatak ostalom povrću za pripremanje jela. Nedozrelo seme ljušti se iz mahuna i priprema kao mladi pasulj ili grašak. U istočnim zemljama leblebiju melju u brašno i od njega peku izvrsna peciva, ili je u određenoj razmeri (10 - 20 odsto) mešaju s pšeničnim brašnom i peku poseban i vrlo tražen hleb. Najpopularniji orijentalni specijaliteti od leblebije su izuzetno ukusni i zdravi falafel i humus, a u Srbiji se jedu i propržene semenke, koje se grickaju kao kokice ili semenke bundeve i suncokreta.</p>
<p> </p>
<p><strong>Sastav i hranljiva vrednost</strong></p>
<p>Biohemijski sastav leblebije sličan je ostalim mahunarkama. Osušeno zrno sadrži 17,4 - 23,3 odsto belančevina, 53,5 - 63,6 odsto ugljenih hidrata, 4,1 - 5,5 procenata biljnog ulja 3,3 - 5,5 odsto celuloze i 3,2 - 3,4 odsto mineralnih materija.</p>
<p> </p>
<p>Mlade mahune leblebije nisu preporučljive za jelo, jer vegetativna masa (stabljika, lišće, pa prema tome i mahuna) ima visok sadržaj jabučne i oksalne kiseline, što može izazvati ozbiljne poremećaje u organizmu.</p>
<p>Leblebija je veoma dobar izvor gvožđa, čak i kuvana leblebija sadrži duplo više gvožđa od jednake količine mesa. Količina kalcijuma u leblebiji je takođe visoka i udružena je s belančevinama koje povećavaju njegovu apsorpciju. Ako je u obroku zastupljena i žitarica, takav obrok ima potpuni sastav potrebnih aminokiselina. Ima nizak glikemijski indeks.</p>
<p> </p>
<p>Novija istraživanja, koja su obuhvatila 19 različitih kultivara leblebije uzgajenih u stakleniku, pokazala su da je i lišće leblebije isto tako vredno pažnje, jer sadrži osim vitamina i značajnu količinu nekih minerala, pa tako može parirati kupusu i spanaću. Sadržaj kalcijuma, magnezijuma i kalijuma u lišću leblebije veći je nego u spanaću i kupusu dok je sadržaj gvožđa, cinka i bakra približno jednak.</p>
<p>Rezultati ovog istraživanja mogli bi imati veliku važnost za zemlje gde se leblebija i uzgaja, a to su pre svega Indija, Srednji istok i Srednja Evropa. U tim je zemljama često zabeležen i manjak određenih namirnica u prehrani, pa bi lišće leblebije moglo biti odličan alternativni izvor.</p>
<p> </p>
<p><strong>Upotreba:</strong></p>
<p>Može da se koristi kao varivo, da se samlevena koristi kao hlebno brašno, ali i da se propržena jede poput semenki.</p>
<p>Tu se, naravno, ne morate zaustaviti: leblebije su odličan dodatak supi, a ako je sameljete u blenderu, začinite i dodate malo maslinovog ulja eto odličnog namaza za hleb. Leblebija je u istorijske spise ušla pre mnogih država: prvi zapisi o ovoj biljci stari su trinaest vekova i svedoče o njenoj širokoj upotrebi na prostorima današnje Turske. Iz Anadolije je prenesena na Bliski istok i sever Afrike, a na Kavkazu joj je pripala neobična čast da bude ovekovečena u imenu jednog umetničkog dela. Naime, jermenski kompozitor Tigran Čuhadžjan napisao je 1875. godine operetu "Prodavac leblebija". Koren je pustila i na Balkanu, gde se najviše uzgaja u Makedoniji i Dalmaciji. U pogledu biohemijskog sastava, leblebija se ne razlikuje mnogo od ostalih mahunarki: sadrži do 23 odsto belančevina, 58 odsto ugljenih hidrata i oko 5 odsto biljnog ulja. U količini gvožđa koju sadrži pobeđuje meso čak i kad je kuvana. Bogata je kalcijumom, magnezijumom i bakrom. Stotinu grama leblebija vredno je 361 kaloriju.</p>
<!DOCTYPE html>
<html>
<head>
<meta http-equiv="Content-Type" content="text/html; charset=UTF-8" />
</head>
<body>
<h2><strong>Seme Pasulja Biser (Phaseolus vulgaris)</strong></h2>
<h2><span style="color: #ff0000;"><strong>Cena je za pakovanje od 40 semena.</strong></span></h2>
<p>Biser – Sorta niskog rasta, koji doseže do 48 cm. Biljka je dosta žbunasta, koju krase listovi srednje krupnoće, kao i lep cvet koji je sitan i beličast. Ovo je rana sorta po vremenu sazrevanja. Zrno koje će nam podariti ova biljka je ovalno okruglog oblika, bele boje. Od jedne biljke biser sorte dobićemo ukupno oko 270 gr zrna. Što se tiče bolesti, tu ne moramo da brinemo, biser pasulj je veoma otporan prema bolestima koje mu prete. Ono što će proizvođače zanimati jeste jako dobar prinos ove vrste, koji uglavnom bude od 3 do 4 tone po hektaru.</p>
<p><strong>Biljka</strong>: niska, visine oko 48 cm, rastresito zbunasta, dobro oblistala sa srednje krupnim liskama, cvet sitan, bele boje.</p>
<p><strong>Zrno</strong>: belo, ovalno okruglo, apsolutne mase 270 gr.</p>
<p><strong>Sazrevanje</strong>: ranostasan, sazreva za oko 74 dana.</p>
<p><strong>Namena</strong>: gaji se u cistoj kulturi.</p>
<p><strong>Otpornost</strong>: otporan prema virusu obicnog mozaika pasulja (Bean common mosaic virus), tolerantan prema antraknozi (Colletotrichum lindemuthianum)</p>
<p><strong>Napomena</strong>: veoma rodna sorta sa prinosom 3 - 4 t/ha</p>
</body>
</html>
<h2><strong>Beli Senf - Slačica seme (Sinapis alba)</strong></h2>
<h2><span style="color: #ff0000;" class=""><strong>Cena je za pakovanje od 180 (1 g) semena.</strong></span></h2>
<p><b style="color: #202122; font-size: 14px;">Senf</b><span style="color: #202122; font-size: 14px;"><span> </span>(</span>nem.<span style="color: #202122; font-size: 14px;"><span> </span></span><span lang="de" style="color: #202122; font-size: 14px;"><i>Senf</i></span><span style="color: #202122; font-size: 14px;">),<span> </span></span><b style="color: #202122; font-size: 14px;">slačica</b><span style="color: #202122; font-size: 14px;"><span> </span>ili<span> </span></span><b style="color: #202122; font-size: 14px;">gorušica</b><span style="color: #202122; font-size: 14px;">, gusti je začin za jelo koji se pravi od mljevenog sjemena slačice uz dotatak vode i sirćeta.<span> </span></span><sup id="cite_ref-Сибир_1-0" class="reference" style="color: #202122; font-size: 11.2px;"></sup><sup id="cite_ref-Козара_2-0" class="reference" style="color: #202122; font-size: 11.2px;"></sup><span style="color: #202122; font-size: 14px;">Fino samljeveno sjeme<span> </span></span>slačice<span style="color: #202122; font-size: 14px;"><span> </span>se kuva u<span> </span></span>vodi<span style="color: #202122; font-size: 14px;"><span> </span>uz dodavanje sirćeta i drugih začina.<br><span>Upotrebljava se kao dodatak jelima, kod pravljenja sendviča i kao namaz kod neposrednog konzumiranja mesa.</span><br><br><span>Riječ senf je u srpskom jeziku od </span>nem.<span> </span><span lang="de"><i>Senf</i></span><span>, koje opet potiče od latinskog i starogrčkog </span><i>sinapis</i><span>, a </span>engl.<span> </span><span lang="en"><i>mustard</i></span><span> od </span>lat.<span> </span><span lang="la"><i><i lang="la" title="латински текст">mustum</i></i></span><span> mlado vino i </span>lat.<span> </span><span lang="la"><i><i lang="la" title="латински текст">ardens</i></i></span><span> toplo, goruće.</span><br></span></p>
<h2 style="color: #000000; font-size: 1.5em;"><span class="mw-headline" id="Историјат_сенфа">Istorijat senfa</span></h2>
<p>Prvi su pripremali senf, najvjerovatnije<span> </span>Rimljani. Oni su mješali nefermentisani sok od grožđa sa sjemenom slačice (mustum ardens ). Negdje od kraja četvrtog vijeka rimski kuvari su senfu dodavali<span> </span>biber,<span> </span>kim,<span> </span>lovor,<span> </span>mirođiju,<span> </span>celer,<span> </span>majčinu dišicu,<span> </span>origano,<span> </span>luk,<span> </span>med,<span> </span>sirće<span> </span>i<span> </span>ulje<span> </span>i njime prije pečenja premazivali svinju. Rimljani su ovaj namaz počeli da izvoze u<span> </span>Galiju<span> </span>i dalje. Monasi u<span> </span>Parizu<span> </span>već od 10 vijeka spravljaju po datoj recepturi senf.<sup id="cite_ref-Козара_2-2" class="reference" style="font-size: 11.2px;"></sup></p>
<p>Dižon<span> </span>u<span> </span>Francuskoj<span> </span>je od 1292. godine već posto poznati proizvođač senfa. U Dižonu se senf vijekovima proizvodi. Njegov ukus se usavršavao iz dana u dan. Počeo je i da se industrijski proizvodi. U partnerstvu sa Morisom Grejem , senf se proizvodi po jedinstvenoj recepturi kojoj je dodano i bijelog vina. Ovaj senf je najpoznatiji senf na svjetskom tržištu.</p>
<h2 style="color: #000000; font-size: 1.5em;"><span class="mw-headline" id="Припрема">Priprema</span></h2>
<p><span style="color: #202122; font-size: 14px;"><span>Raznovrsni ukusi senfa dolaze u širokom opsegu i snazi zavisno od sorte slačice i načina pripreme. Osnovni ukus „ žestine toplote“ velikim dijelom zavisi od slačice (sinapis alba). Razlikuju se ukusi senfa od bijele ili neke druge slačice. Kuvanjem se ublažava žestina i mijenja ukus senfa. Zavisno od tehnologije, ali prije svega od dodavanih začina i sredstava postoje mnogobrojni i ukusi i vrste senfova.</span><br><br></span></p>
<p><strong>U umjerenom pojasu gorušica najbolje uspijeva ako se u proljeće i jesen posije izravno u zemlju.</strong></p>
<p>Gorušica je, kao i grbica, vrlo korisna biljka ako se od jeseni do proljeća uzgaja pod pokrovom. Može se i bez zemlje uzgajati na vlažnom papirnatom kuhinjskom ubrusu položenom na tanjur i smještenom na prozorsku dasku, ili u klijalištu; po želji, može se posijati i u sjevetnu posudu s kompostom za lončanice. Ove metode se mogu primjenjivati cijele godine. Gorušica klija brže od grbice, pa ako ih se želi uzgajati zajedno, gorušicu treba posijat 2 ili 3 dana nakon grbice. Ako se želi stalna zaliha, sjeme se sije svakih 7 do 10 dana.</p>
<p>Željena količina gorušice se odreže kada biljčice dosegnu visinu od 3,5 - 5 cm. Budući da se prilično brzo počne osjemenivati, može se rezati samo 2 ili 3 puta.</p>
Plavi patlidžan je jednogodišnja zeljasta biljka visoka do 70 cm, sa razgranatim stablom koje ponekad ima trnove . Listovi su veliki , sa dugačkim lisnim drškama , do 15 cm široki dugi i do 10 cm. Cvetovi